Uvod
Inkluzija, riječ koja se toliko često
spominje, a tako rijetko primjenjuje.
Platak
kao mjesto cjelogodišnje rekreacije, pokazalo se idealnim za razvoj
planinarskog duha kod slijepih i slabovidnih osoba.
Ubrzani
način/ritam života odvojio je ljude od prirode, a posebno slijepe i slabovidne
osobe.
Pasivnost,
samovoljna izolacija, manjak kretanja, uzrokuje kod svih, pa tako i kod
slijepih osoba povećanje psiho-fizioloških bolesti, povećanje tjelesne mase
itd..
'Kretanjem do zdravlja'
Samoizolacija
je najveći problem slijepih osoba. Zbog nemogućnosti samostalnog kretanja uz
pomoć bijelog štapa van centra grada, a kako ne bi bili na teret svojih
pratitelja ili obitelji, slijepe i/ili slabovidne osobe najčešće biraju
samoizolaciju.
Zato
u sklopu akcije 'Planinarenje i penjanje za sve', nastojimo slijepe i
slabovidne osobe pokrenuti, izvući iz njihove samo-izoliranosti i uključiti u
planinarske aktivnosti sukladno pojedinačnim/individualnim mogućnostima.
Razmišljajući
kako slijepe i slabovidne osobe približiti prirodi u PGŽ-u, nametnuo se centar Platak. Platak je gradskom autobusnom linijom 12B povezan s Rijekom (Delta).
Slijepe osobe i njihova pratnja, imaju besplatan prijevoz. Autobus, subotom,
nedjeljom i blagdanom kreće s Delte u devet sati ujutro (9h), a povratak s
Platka je u pet sati popodne (17h).
Planinarsko
društvo 'Obruč'-Jelenje, u svom dosadašnjem radu, provelo je dvije
akcije:'Slijepi u planini', dovodeći slijepe osobe/planinare do doma Hahlić i
vrhova Dnić, Ćunina glava, Fratar i Hahlić. Proširujući svoju aktivnost, zajedno sa
udrugom slijepih PGŽ-a, a s ciljem poboljšanja tjelesne aktivnosti slijepih
osoba, napisao sam plan/hodogram rada sa slijepim osobama na rekreaciskom
centru Platak.
Opis koraka
Pripreme bi se, uz nadzor planinara planinarskog društva Obruč-Jelenje, odvijale u više koraka.
Prvi korak:
planinarski štap, makadam.
Prilagodba
slijepih osoba hodanju uz pomoć planinarskog štapa i prateće osobe, te
prilagodba neravnom nepoznatom terenu (makadamski put).
Cilj prvog koraka: građenje samopouzdanja, te uklanjanje straha od
nepoznatog terena/okruženja i razvijanje komunikacijskih osobina.
Drugi korak:
trim staza.
Trim
staza u dužini od dva kilometra omogućuje nam stjecanje potrebne fizičke spreme
za savladavanje planinarskih staza. Uz stručan nadzor profesora tjelesnog
odgoja pomaže slijepim osobama da ojačanju mišićno tkivo, poboljšanju
psihofizičke kondicije, te u konačnici, samostalnost kod izvođenja vježbi na
spravama. Trim staza uz minimalnu doradu rubnika u konačnici bi dovela do
mogućnosti samostalnog prolaza sa ili bez vježbanja.
Cilj drugog koraka: stjecanje minimalne kondicijske spreme za savladavanje
trećeg koraka.
Treći korak: vrh
Radeševo, makadam.
Treći
bi korak obuhvatio uspon/silazak do vrha Radeševo, a kretao bi se makadamskim
putom. Hodnja do vrha Radeševo u jednom smjeru, trajala bi oko sat i
trideset minuta.
Cilj trećeg koraka: uhodavanje pratioca i prateće osobe, razvoj
komunikacijskih vještina te uvid u vlastite mogućnosti.
Četvrti korak:
vrh Radeševo, makadamska cesta, planinarska staza i šumska cesta.
U
četvrtom koraku bi spojili planinarsku hodnju i makadamsku cestu do vrha
Radeševo, koristeći naizmjenično planinarske prečice i makadamsku cestu. Za
silazak s vrha Radeševo koristili bi makadamsku cestu, šumski put i planinarsku
stazu koja kreće od planinarskog doma Sušak na Platku do Schlosserov-a doma na
Risnjaku.
Cilj četvrtog koraka: razvijanje osjećaja za hodnju po različitom terenu.
Peti korak:
Snježnik.
Svladavanjem
svih prethodnih koraka, stekli bi se uvjeti za osvajanjem Snježnika. Za
osvajanje Snježnika, koristili bi se svim naučenim lekcijama. Hodnjom po
makadamskoj cesti, hodnjom po šumskom putu i hodnjom po planinarskoj stazi, a
za osvajanje vrha Snježnik koristili bi dvije mogućnosti. Prva direktnija/strma,
penjanjem uz postavljenu špagu i sajlu, i druga lakša, hodanjem uz planinarski dom pa
po grebenu Snježnika do vrha.
Uz dobru volju, tko zna, možda u budućnosti na Platku
napravimo i prvi obučni centar za slijepe planinare.
